Početak školske godine i besplatni udžbenici: Ministar prosvete otkriva kada stižu knjige i koliko đaka polazi u prvi razred, uvode se i QR kodovi
Dodajte Kurir u vaš Google izborMinistar prosvete Dejan Vuk Stanković, izjavio je danas da su škole spremne da 1. septembra dočekaju đake, među kojima je 62.500 prvaka, kao i da nema razloga da nova školska godina ne počne regularno.
- Planovi i program su utvrđeni, u nekim razredima su inovirani i u srednjoj i u osnovnoj školi. Đaci su upisani, završen je drugi upisni rok u srednjim školama. Nema nikakvih razloga, ni društvenih ni političkih da školska godina ne počne regularno - rekao je Stanković za K1 TV.
Podela besplatnih udžbenika do 15. septembra
Govoreći o podeli besplatnih udžbenika, Stanković je rekao da očekuje da to bude završeno 15. septembra.
- Već su napravljene rang liste, pakuju se kompleti knjiga po školama i đaci će to preuzimati u prvoj, eventualno drugoj nedelji, u zavisnosti od ažurnosti administracije. To je preko 90.000 udžbenika - naveo je ministar.
Ekonomski rast Srbije
Dodao je da je dugoročni cilj da svi đaci u Srbiji dobiju besplatne udžbenike i ukazao da je to direktno povezano sa ekonomskim rastom Srbije.
- Mi pokušavamo da pre svega socijalno senzitivnim kategorijama stanovništva omogućimo da imaju besplatne udžbenike, da im utemeljimo pravo na jednake šanse za obrazovanje. Postoje neke bogatije lokalne samouprave, njih je 16 od 145 u Srbiji, koje ili u potpunosti ili delimično daju besplatne udžbenike, ali sve u svemu, mi se trudimo iz godine u godinu da povećavamo taj budžet - rekao je Stanković.
Stanković je najavio da će jedan od prosvetnih prioriteta biti da se proširuje pravo sve dok ono ne postane univerzalno, odnosno da svi učenici osnovnih i srednjih škola dobijaju besplatne udžbenike.
Govoreći o kvalitetu udžbenika Stanković je naveo da Zavod za unapređenje obrazovanja i vaspitanja jasno definiše zahteve pred sve autore i izdavače, kao i da postoje tri glavna zahteva po kojima se proveravaju udžbenici, a to su prezentacija gradiva, odnosno plana i programa koji je predviđen za posebnu naučnu oblast, tj. predmet, drugo je vizuelno rešenje i treće je didaktičko-pedagoška dimenzija koju svaki udžbenik ima.
Digitalizacija obrazovanja
Stanković je, govoreći o digitalizaciji obrazovanja, rekao da će se način učenja u narednim godinama značajno menjati i da će digitalni udžbenici imati sve veću ulogu.
- Obrazovanje će se transformisati. Imaćete digitalne udžbenike. Mi već sada, kada je reč o udžbenicima od nacionalnog značaja, planiramo neku vrstu obrazovnog almanaha, sintetičkog udžbenika iz srpske kulture, koji bi imao i digitalnu dimenziju - rekao je Stanković.
Kako je objasnio, ideja je da učenici preko QR koda mogu da pristupe sajtu povezanom sa sadržajem udžbenika i na taj način dobiju interaktivne mogućnosti za praćenje nastave i savladavanje gradiva.
Ipak, naglasio je da razvoj tehnologije i veštačke inteligencije ne znači da će nastavnik postati manje važan.
"Moj stav je da, bez obzira na sva digitalna i tehnološka dostignuća i digitalni proces učenja, uloga nastavnika ostaje nezamenjiva. Veštačka inteligencija uz nastavnika, ne umesto nastavnika", rekao je Stanković.
Dodao je da je takav pristup bliži evropskom poimanju obrazovanja, dok se u Kini više insistira na povezivanju čoveka i tehnologije, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.
Stanković je naveo da su započeli koncept univerzalne digitalne pismenosti, te da bi trebalo u budućnosti nastaviti podizanje kompetencije i vršenje obuke nastavnika da koriste digitalne alate, pre svega robotiku i veštačku inteligenciju u nastavi.
"Mi za to imamo jedan centar za robotiku i veštačku inteligenciju pri Fakultetu za obrazovanje učitelja i vaspitača, koji ima UNESCO sertifikate, i jedinstven je u Evropi u tome. Mi smo imali izuzetno uspešne obuke, ali, kao i kod mnogih dobrih projekata, ekonomske okolnosti baš nisu najpovoljnije da se on dalje razvija i unapređuje", rekao je Stanković i dodao da je u Srbiji nivo korišćenja veštačke intaligencije na 27 odsto, dok je po OECD standardima 36 odsto.
Stanković je rekao da bi trebalo da se ulože finansijski resursi u digitalizaciju obrazovanja, ali i da se obrazuje kadar koji bi učenici koristili, što podrazumeva proširenje data centra u Kragujevcu, koji je za prosvetu, ili pravljenje nekog novog centra.
Govoreći o reformi obrazovanja, Stanković je naglasio da je Srbiji potrebno da se prilagodi sadašnjem stanju, potrebama i očekivanjima društva.
Odgovarajući na pitanje da li broj prvaka ove godine potvrđuje nastavak demografskog pada i kako će to da se odrazi na mrežu škoal, Stanković je rekao da 62.500 djaka prvaka ne pokazuje uzket kada je reč o demografskom trendu i da odražava sadašnju situaciju.
Na pitanje da li će zbog takvog stanja morati da zatvaraju škole, Stanković je rekao da će morati da objedinjuju, što će prouzrokovati brojne probleme, ali je kao rešenje naveo infrastrukturno prilagođavanje objekata u jednosmenski obogaćeni boravak.
"U tom slučaju bi deca imala predavanje, mogućnost da urade domaće zadatke i vežbaju, i istovremeno mogućnost da se posvete nekim slobodnim aktivnostima. Škola bi, pored obrazovne, saznajne uloge, imala i ovu vaspitnu ulogu, jer bi decu kroz slobodne aktivnosti socijalizovala, učila nekim veštinama, otkrivala njihove talente, transformisala te talente u neke veštine, u neka znanja", rekao je Stanković govoreći o osnovnim školama.
Kada je reč o srednjim školama Stanković je rekao da je u prethodne dve godine otvoreno skoro 40 novih profila koji su bazirani na standardima kvalifikacija i na potrebama tržišta rada.
Na pitanje što su neke srednje škole prebukirane, Stanković je naveo da zainteresovanost đaka za školu zavisi najviše od reputacije škola i od njihovog "društvenog imidža", odnosno uverenje da ako prođu tu školu pored statusa, stuču određenu prednost prilikom upisivanja na fakultet.
Stanković je rekao da pored gimnazija pojedini stručni smerovi su takođe popunjeni, poput zubotehničkog smera, fizioterapeutske škole, kao i tehničar mehatronike, koji smer je uveden ove godine.
Koncept dualnog obrazovanja u Srbiji, prema njegovim rečima, se razvija po modelu na nemački sistem, uz eventualne suplemente iz švajcarskog modela.
Stanković je rekao da su zadržani smerovi na fakultetima gde se upisuje ispod 10 đaka, a koji smerovi su u pedagoški, navodeći kao primer da su dva studenta ove godine odlučila da budu profesori fizike.
Rešenje problema je, prema njegovim rečima, podizanje interesovanja za te smerove, dodajući da je razgovarao sa brojnim stručnjacima kako bi našao rešenje da deci u srednjim i osnovnim školama učine privlačnim bavljenje prosvetnom strukom.
"Ovo ministarstvo je taj problem učinili viljivim. Pre ovog ministarstva, na čijem sam ja čelu, taj problem niko nije video", poručio je on
Kurir/ Novosti/ Telegraf